Pivo iltiga voPi

Pivo je jedno od najstarijih alkoholnih pica i pica koja se najvise konzumiraju. Zauzima 3 mjesto po redoslijedu konzumacije tj. iza vode, i caja. Dobija se nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (rjeđe pšeničnog) slada uz dodatak hmelja. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobija od žitarica, najčešće od ječma i daje pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi punoća okusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva.

Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome šećer prelazi u alkohol i ugljični dioksid. Pivo je potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra "tekućom hranom". Energetska vrijednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jedne litre punomasnog mlijeka. To znaci da malu djecu treba hranit pivom .

Različiti proizvođači piva preporučuju optimalne temperature na kojima se piju njihova piva. Međutim, ovisno o vrsti, podvrsti i o sastojcima piva, mogu se dosta točno odrediti temperature na kojima pivo daje najbolju kvalitetu. Na primjer, pilsneri se služe na dosta niskim temperaturama, oko 0°C, dok većina britanskih aleova, portera i stouta na temperaturama podruma ("British Cellar Temperature"), od 5°C do 11°C, neki čak i do 13°C.

Temperatura dosta utječe na okus piva. Što je hladnije, manja je i količina ugljičnog dioksida, samim tim manje je izražen okus i miris piva. Hladnije pivo utječe i na to da receptori okusa i mirisa u ustima i nosu izgube osjetljivost. Temperature na kojima se služe glavne vrste piva su:

* Pilsneri na 0°C
* Lageri od 5°C do 9°C
* Aleovi od 7°C do 11°C
* Stouti od 8°C do 13°C
* Stari aelovi na sobnoj temperaturi
Znaci Piva je super 'ladna ko spricer al ne previse

Vrsta piva doslovce ima na hiljade jer su kombinacije različitih žitarica, hmelja, vode, kvasaca i proizvodnje neograničene. U načelu, pivo ima mnogo više različitih varijanti nego vina, iako se valjda 90% piva proizvodi i pije kao uniformni svijetli lager.
Osnovna podjela piva ovisi o načinu fermentacije: lager i ale.
Lager
Pri fermentaciji lagera kvasac se sliježe na dno, fermentacija teče sporo i na niskoj temperaturi. To pivo potječe iz Češke i Bavarske, i tradicionalno se odlagalo da leži u tamnim i hladnim špiljama, otkud mu potječe i ime (lagern na njemačkom znači "staviti da odleži"). Relativno je nedavnog nastanka - nedavno znači oko 200 godina. Takav način fermentacije daje pivo bez ostatka šećera (suho), čiste arome. Danas golema većina piva spada u tu skupinu. Postoji cijeli niz podvrsta lager piva. Navest ćemo najpoznatije.

Pilsner
Lager pivo koje potječe iz Plzena u Češkoj. Karakterizira ga uporaba hmelja saaz (žatec), koji pivu daje posebnu, svježu biljnu aromu. Najboljije predstavnik, naravno, original: Pilsner Urquell. Neki pilsneri izrazito su suhi, s posebno izraženom gorčinom hmelja. Najbolji je primjer toga stila njemački Jever.
Primjer: Karlovačko i Staro češko pivo

Helles
Tradicionalno svijetlo pivo iz Bavarske. Od pilsnera se razlikuje po blažem, mekšem okusu, s manje oštrine hmelja. Izvrsno pivo kad je svježe.
Primjer: Ožujsko pivo.(za trebe

Žitno pivo (Weissbier, Weizenbier)
Tipično alpsko pivo, dakle Austrija i Njemačka. Posebnu aromu daje mu žito iako u njemu ima i ječma. Tipično je mekše, gušće od pilsnera, slađe. U aromi se osjeti klinčić i cimet. Nije prozirno jer se žito ne sliježe nakon prestanka fermentacije kao ječam.
Primjer: Paulaner Weissbier, Erdinger Weissbier.

Ale

Ale je pivo kojem kvasac fermentira pri višoj temperaturi. Prije pojave lagera sva su piva bila ales. Fermentacija tog piva ne završava potpunom pretvorbom šećera u alkohol, tako da su piva ale gušća i malo slađa, ne toliko suha kao lageri. Također, ale fermentacija nije tako "čista" - daje velik broj različitih nusproizvoda, što aleu daju bitno veću kompleksnost no lageru. Danas je ale tipično piće sjevera Europe, prije svega Belgije, Francuske i britanskog otočja. Kudikamo se rjeđe pije no lager, jer ima težu, kompleksniju aromu, što većini pivopija, koji žele čisto osvježenje, ne paše. Evo nekoliko primjera.

Belgijsko samostansko pivo
Kralj svih piva. Među njima najpoznatija su piva trappist, koja se vare isključivo u samostanima trapista u Belgiji i Nizozemskoj.Od najboljeg najboljeje belgijsko pivo Westvleteren. To trapist pivo vari se u samostanu u zapadnoj Flandriji, prodaje samo na njegovim vratima, i vjerojatno je jedino pivo na svijetu bez naljepnice. Svi su podaci - na čepu. No, to ga nije spriječilo da bude proglašeno najboljim pivom na svijetu 2006. godine. Samostansko pivo uglavnom je vrlo teško, kompleksno, najčešće tamno. I vrlo je jako: najjače inačice imaju oko 12% alkohola.
Primjer: Chimay (trappist), Leffe (samostansko pivo).

Kriek
Unikatno belgijsko pivo iz okolice Bruxellesa. Odlikuje ga spontana fermentacija u otvorenim posudama. Ako netko želi kušati pivo slično onome kakvo se proizvodilo u srednjem vijeku, prije no što su se počeli primjenjivati neki osnovni higijenski standardi, neka kuša kriek ili - još bolje - osnovu za njega, gueuze. U slučaju gueuzea gotovo da nećete povjerovati da pijete pivo: kiselo, relativno tanušno, bez gorčine hmelja, bez mjehurića. I fenomenalno osvježavajuće. A ako se u gueuze dodaju i divlje višnje, nastaje kriek. Voće pritom malo ublaži i zaokruži kiselost ovog piva.
Primjer: Belle-Vue Kriek

Belgijski zlatni ale
Kultno belgijsko pivo. Svijetlo, osvježavajuće kao i lager, ali istovremeno s kompleksnošću vrhunskog alea. Fermentira triput, svaki put na drugoj temperaturi. Iako se čini jednako jako kao i svako drugo pivo, ima čak 8,5% alkohola.
Primjer: Duvel

Stout
Englesko ale pivo. U varenju se upotrebljava djelomice karamelirani i prženi ječam, što mu daje aromu čokolade i kave. Iako je nastalo u Londonu, svjetsku slavu stječe u Irskoj, u Dublinu. Da, naravno, govorimo o Guinnessu. Danas je pivovara Guinness u Dublinu najveća na svijetu. Za razliku od belgijskih, britanska i irska ale piva nisu tako jaka, katkad imaju manje alkohola i od lagera.
Primjer: Guinness(neje jako al je merak)

Imperial stout
Vrhunski stout. Vrlo gusto, tamno, gotovo kremasto pivo, alkohola oko 7%. Ako vas to na nešto podsjeća, u pravu ste: Tomislav pivo po svemu je imperial stout, osim po korištenju lager, a ne ale kvasaca. Kako se to pivo našlo ovdje, nitko ne zna s obzirom na to da je originalni imperial stout nastao u Engleskoj za potrebe carske Rusije.
Primjer: Samuel Smith's.

Ti imas neki fetis u otvaranju novih tema ?

Zar tema nema poentu?

Ima poentu,al nije fazon da ti svake druge sekunde otvaras temu. I drugi trebaju svoje pice il sta vec postaiti nesamo ti

Pa el im ko brani jebo te patak ja se rego juce otvorim 5 topika stavim 25 postova a ovi stagniraju ko yugoslavija !

Hamo (citat):Pa el im ko brani jebo te patak ja se rego juce otvorim 5 topika stavim 25 postova a ovi stagniraju ko yugoslavija !

ma sve 5

Ma sve 7